RADIONICE

Radionice na temu predavanja KADA TJELO KAŽE NE

NINA VENE

liječnica, psihoterapeutkinja realitetne terapije. Radi kao specijalist interne i kardiovaskularne medicine. Pruža psihoterapiju za klijente s psihičkim i psihosomatskim poremećajima uz savjetovanje posebno usmjereno na liječenje tegoba kroničnih bolesti i kronične boli. Također ima višegodišnje iskustvo u savjetovanju i podizanju svijesti o zdravom načinu života u prevenciji kroničnih bolesti u suvremenom društvu. Članica je učiteljskog vijeća EIRT.

OLGA LILIJA HRIBERNIK

pedagoginja i sociolog, RT psihoterapeut s europskim certifikatom za psihoterapiju (ECP) i specijalist supervizije. WGI supervizor. Zaposlena je bila u Zavodu za izdržavanje kazne zatvora za maloljetnike u Celju. Najviše savjetodavnog i terapijskog iskustva ima radeći s pojedincima i skupinama s problemima društveno neprihvatljivog ponašanja, problemima ovisnosti, problemima prilagodbe zbog lišenja slobode, psihosomatskim poremećajima, suicidalnim sklonostima i problemima u odgoju. Posjeduje iskustvo u vođenju, osposobljavanju i superviziju stručnjaka iz područja obrazovanja i socijalne skrbi. Aktivna je umirovljenica od 2017. godine.

JANKO BRAS

defektolog, socijalni radnik, psihoterapeut, registrirani instruktor na Institutu William Glasser i član učiteljskog vijeća EIRT-a. Licencirani EIRT učitelj-trener, supervizor kliničke prakse i edukacijski psihoterapeut. Na području usluga mentalnog zdravlja aktivan je trideset i sedam godina. Vodi privatnu savjetovalište i psihoterapijsku praksu, gdje radi s osobama koje se suočavaju s raznim psihološkim, psihosocijalnim i/ili psihosomatskim problemima, kao i s njihovim najbližima, radi s pojedincima, parovima i obiteljima te s pojedincima koji se nastoje poboljšati kvalitetu svog života, žele poboljšati odnos prema sebi i prema drugima. Osim psihoterapije, aktivno se bavi edukacijom i usavršavanjem. Kao supervizor s licencom Socijalne zbornice Slovenije, obavlja superviziju – individualno, grupno ili timski – u različitim vladinim i nevladinim organizacijama na području socijalne skrbi.

KSENIJA CENTA

psihologinja, psihoterapeutkinja od 2009. godine i nositeljica Europskog certifikata za psihoterapiju od 2011. godine. Radila je 17 godina u Zavodu za zapošljavanje kao psihologinja na području mentalnog zdravlja djece i mladih, također nekoliko godina s ovisnicima o drogama. Radila je s Nacionalnim institutom za javno zdravstvo kao internetski savjetnik za adolescente i kao psihoterapeut za odrasle. Od 2009. godine ima djelomično privatnu praksu, koja je od 2020. godine njen stalni posao. Nudi individualnu psihoterapiju, psihoterapiju za parove i obitelji. Članica je učiteljskog vijeća EIRT-a.

JELENA BIĆANIĆ

dipl.soc.ped, SIWGI , psihoterapeut (EDP), učitelj-trener, supervizor kliničke prakse i osobni terapeut. Najveće profesionalno iskustvo stekla je u sustavu odgoja i obrazovanja, baveći se djecom, mladima i odraslim osobama koje o njima skrbe.

Zadnjih 20 godina svoju praksu kao terapeut razvija u jednom privatnom Psihološkom centru, gdje radi s različitim klijentima, ( individualno i/ili partnersko savjetovanje, a s roditeljima na unapređenju odgoja i vođenja). Osim individualnog i partnerskog savjetovanja različitih klijenata u Psihološkom centru, na propedeutici u jednom učilištu vodi grupnu psihoterapiju, a za jednu udrugu koja brine o roditeljima djece oboljele od malignih bolesti radi podršku roditeljima i superviziju zaposlenicima.

MARIJANA RAJČEVIĆ KAZALAC

psiholog od 2007., stalno zaposlena u Savjetovalištu za djecu, mlade, brak i obitelj u Poreču, psihoterapeut realitetne terapije od 2019., supervizor WGI i EIRT, član Učiteljskog vijeća EIRT.

TANJA GADŽE OKIĆ

BRANKA ANĐUKIĆ

DAVOR APOSTOLOVSKI

ŠTEFANIJA PROSENJAK ŽUMBAR

JOSIPA VUČICA

LEANDRA MILETIĆ

MIRJANA ZEĆIREVIĆ

DANKO BUTORAC

NIKOLINA ESSERT

CVITA VASILIJ STUDAK

SILVIJA JURČEVIĆ

JASNA SLOKOVIĆ

IRENA KRAJCAR KOKALJ

AIDA GANOVIĆ

DUBRAVKA STIJAČIĆ

ŽIVANA STEGIĆ

ASJA PALINIĆ

MARIJA POSAVEC

Ne mogu pronaći što nije u redu

Integracija TI/RT u oporavak od kronične boli

Radionica je praktičan nastavak plenarnog izlaganja, temeljena na razumijevanju, problemima i idejama istaknutim u prezentaciji. Nadajmo se da će biti vremena i prilike za probleme, demonstracije i prakse osmišljene za oporavak i možda prevenciji ” poremećaja cjelokupnog ponašanja”.

JOHN BRICKELL

DC je kiropraktičar, savjetnik/psihoterapeut RT i trener (specijaliziran za teoriju izbora, realitetnu terapiju i tretman traume); certificirani je liječnik koji radi u suradnji sa SIRPA-om – posvećen oporavku/liječenju psihofizioloških tegoba i kronične boli. Koautor je dviju knjiga i brojnih publikacija iz područja teorije izbora, realitetne terapije i psihofiziološkog stresa.

John je viši predavač na William Glasser International i direktor Odjela za razvoj edukacije u William Glasser Institutu UK. Predavao je CT/RT u Sjevernoj Americi, Dalekom istoku, Bliskom istoku, nekoliko europskih zemalja i diljem Ujedinjenog Kraljevstva.

Osim toga, trenutno se fokusira na savjetovanje i podršku osobama s kroničnom boli. John ima veliko iskustvo kao neovisni savjetnik/psihoterapeut te je nekoliko godina bio savjetnik za ovisnost o drogama i alkoholu u Milton Keynesu, UK.

Terapija para

Parovi često u vezi počinju uočavati probleme koji izazivaju brige, ogorčenost, otpor. Smatraju da se njihov partner ne ponaša u skladu s njihovim očekivanjima. Loša volja, borba ili povlačenje postaju dio svakodnevice njihova partnerstva. Mnogi ljudi ostaju formalno i fizički u vezi, a psihički i emocionalno počinju se udaljavati od druge osobe. Parovi kojima je u pozadini još uvijek želja za boljim pomirenjem razlika i nesuglasica, odnosno ispravljanjem ili održavanjem odnosa, kao jedno od mogućih rješenja za poboljšanje odnosa biraju partnersku psihoterapiju. Odluka o promjeni je, naravno, važna, ali sama odluka nije dovoljna za uspjeh. Da biste uspjeli, potrebno je osigurati mogućnost suživota s partnerom, birati različite misli i aktivnosti. Često je potrebno uspostaviti drugačiju stvarnost.

Na radionici ću predstaviti svoj holistički pristup partnerskoj psihoterapiji s primjerima prakse koja potiče partnere na prepoznavanje različitih mogućnosti i korištenje znanja u vlastitom životu.

TAMARA VELIKONJA POHLEN

psihoterapeut RT s Europskom diplomom iz psihoterapije. Realitetnom terapijom se bavim od 2014. godine. Također imam bogato znanje i veliko radno iskustvo u području obrazovanja. Doktor sam edukacijske znanosti i profesor razredne nastave sa defektološkom spremom. Zaposlena sam u Centru za komunikaciju, sluh i govor Portorož, gdje radim s djecom s posebnim potrebama. Također držim predavanja za učitelje i roditelje na temu odgojno-obrazovnih problema za djecu i adolescente na nacionalnoj i međunarodnoj razini, kao i radionice o emocionalnoj pismenosti i socijalnim vještinama za djecu.

Sat i pol s Bobom Lojk

U ovoj radionici želim s vama podijeliti sve što vas zanima iz moje bogate savjetničke i učiteljske prakse, ideje koje sam razvila u vrijeme kada se nismo sastajali i surađivali. To uključuje, posebice, teorijski sadržaj napisan u udžbeniku Teorija i praksa realitetne terapije. Rado ću odgovoriti na sva vaša pitanja i izazove koje ćete mi postaviti. Stoga ne mogu sažeti sadržaj ove radionice. Prepuštam vašoj znatiželji i inicijativi. Sigurna sam da ima mnogo toga i veselim se našem zajedničkom druženju.

BOSILJKA BOBA LOJK

psihoterapeutkinja RT s europskom diplomom psihoterapije. EIRT i WGI senior instruktor. Stručni voditelj Europskog instituta za realitetnu terapiju. Glavni tajnik Europske udruge za realitetnu terapiju (EART). U području savjetovanja radi četiri desetljeća, a od 1990. predaje teoriju izbora i njezine aplikacije u različitim područjima ljudskog djelovanja (savjetovanje, poučavanje, vodstvo). Zajedno sa suprugom Leonom osnovala je petogodišnji studij za stjecanje zvanja psihoterapeut realitetne terapije kao i četverogodišnji studij za stjecanje zvanja savjetovatelj realitetne terapije. Autor brojnih članaka i koautor više knjiga.

“O čemu govorim kada govorim o klijentu”

važnost supervizije za razvoj psihoterapijskog identiteta

Realitetna terapija kao modalitet omogućuje terapeutu da pomogne klijentu da prepozna, razumije i promijeni svoje ponašanje kroz ideju preuzimanja kontrole nad vlastitim životima. Teorija izbora shvaća pojedinca kao slobodno i odgovorno biće koje je interno motivirano i ponaša se svrhovito. Svrha ponašanja je zadovoljiti njegove potrebe u skladu predstavama koje su mu dobre. Kroz interakciju s drugima i ulazak i pomirenje s njihovim životnim pričama, naša uvjerenja dolaze do izražaja. Kako nam TI pomaže razumjeti pojedinca u ulozi psihoterapeuta i zašto je psihoterapeutu potrebna supervizija ? Je li supervizija metapsihoterapija psihoterapeuta? Radionica će tražiti odgovor na pitanje zašto nam je supervizija potrebna za stjecanje psihoterapijskog identiteta.

DUBRAVKA HROVATIČ

je dipl. socijalna radnica i RT psihoterapeutkinja s europskim certifikatom iz psihoterapije s 30 godina iskustva u području socijalne skrbi. Članica je Udruge učitelja EIRT-a i vodi programe edukacije, supervizije i nastave Teorije izbora. Supervizorica je s licencom Društvene komore Slovenije za superviziju na području socijalne zaštite i insideout coach s licencom Academy of Choice. Nudi individualnu, grupnu i partnersku psihoterapiju.

Boriti se ili prihvaćati

Proces zamjene uvjerenja psihologije izvanjske kontrole (S-R) uvjerenjima Teorije izbora (TI) i njihove integracije uključuje promjene u različitim aspektima tog (dugotrajnog) procesa.

Tijekom radionice posebno ćemo se pozabaviti promjenama cjelokupnog ponašanja u funkciji promjene uvjerenja, uključujući pojavnost tzv. simptom ponašanja koje asociramo s najčešće dugotrajnom (neuspješnom) borbom protiv nekoga ili nečega. Borimo se protiv nekoga ili nečega kad vjerujemo da nam je drugo(i) kriv, otvoreno, ali i prikriveno, manifestirajući osobnu kreativnost kroz cijelu lepezu raznovrsnih, često vrlo „suptilnih”, vidljivih i oku nevidljivih ponašanja koja za osobu imaju značenje „borbe protiv”. Borimo se često i protiv vlastitih ponašanja kojih se želimo riješiti, borimo se dakle i protiv sebe, osobe kakvom se vidimo, kada nismo onakvi kakvima bi se željeli vidjeti. Borimo se kako bi se „riješili” svojih zamijećenih strahova, strepnji, tjeskobnosti, osjećaja nesigurnosti, simptoma bolesti, straha od budućnosti…

Borimo se kad se osjećamo kao da smo upali u klopku koju su nam drugi postavili. A „klopka” je način na koji mi percipiramo sebe, druge i svijet oko sebe. Put izlaska iz klopke uključuje razumijevanje, prihvaćanje i integriranje vjerovanja da sami dajemo tumačenje svega unutar sebe i oko sebe. Uključuje vjerovanja da drugi ne može upravljati sa mnom, jednako kao ni ja njim, da nisam frustrirana ponašanjem druge osobe, nego svojim očekivanjima i tumačenjem ponašanja drugih, i svojim vjerovanjem da uz takva ponašanja neću moći zadovoljiti svoje potrebe na željeni način. Borba s drugim postaje nepotrebna kad shvatim da druge ne mogu mijenjati, jednako kao ni oni mene. Svatko ima svoja očekivanja, percepciju i osobnu odgovornost za vlastito (cjelokupno) ponašanje. Proces promjene uvjerenja uključuje samoprocjenu dosadašnjih uvjerenja (o tome da su drugi krivi), razumijevanje i iskustvenu provjeru novih uvjerenja (da svi mi imamo potencijal stvari učiniti boljima za sebe), te integraciju tih uvjerenja uz „reprogramiranje” ponašanja.

Prihvaćanjem novih uvjerenja možemo raditi na tome da uz drugoga počnemo bolje zadovoljavati svoje potrebe, postizati bolju unutarnju ravnotežu usklađujući s drugima i okolnostima na način da budemo zadovoljniji. Promjenom ponašanja možemo postati drukčija, povoljnija okolnost za druge osobe, pa se povećava šansa da će se i drugi početi mijenjati u takvim promijenjenim, i za njih povoljnijim okolnostima. Prihvaćanje novih uvjerenja često znači promjenu, koja sama po sebi nije laka jer uključuje prihvaćanje vlastite odgovornosti za svoj život, bez dežurnih „krivaca”, za što nismo uvijek spremni.

Putem različitih vježbi i rasprava u malim grupama imat ćemo prilike dijeliti svoje razumijevanje procesa promjene uvjerenja, osvještavati i pronalaziti odgovore na različita pitanja i dileme: Kako iz aspekta TI razumijemo mehanizam „Fight or flight” (boriti se ili pobjeći) koji se u stručnoj literaturi iz psihologije vezuje uz „mehanizme obrane” u stresnim situacijama? Kako razumijemo izjavu da trajnija promjena ponašanja nije moguća ukoliko ne promijenimo uvjerenja? Zbog čega je proces promjene uvjerenja često težak i dugotrajan? Koji smisao pronalazimo u podržavanju S-R uvjerenja kojih se ponekad teško odričemo? Kako razumijemo moguće dobrobiti prihvaćanja uvjerenja Ti i ponašanja koja iz njih generiramo? Možemo li se promjenom uvjerenja „osloboditi” frustracije i stresa jednom zauvijek?

svoja prepričanja?

MIRJANA ZEĆIREVIĆ

je profesorica psihologije i engleskog jezika, RT psihoterapeutkinja s certifikatom EAP, članica Učiteljskog vijeća EIRT-a i HURT-a, senior instruktorica WGI s dugogodišnjim iskustvom u poučavanju polaznika u edukaciji TI/RT. Ima iskustvo rada u različitim područjima primijenjene psihologije, osobito maloljetničke delinkvencije, obiteljskih i partnerskih odnosa, profesionalne rehabilitacije, razvoja kompetencija i upravljanja ljudskim potencijalima, uz dugogodišnje iskustvo psihoterapije i savjetovanja osoba suočenim s različitim teškoćama osobnog, partnerskog i profesionalnog funkcioniranja.

LEANDRA MILETIĆ ČINIĆ

je doktor medicine, specijalist školske medicine, psihoterapeut Realitetne terapije s europskom diplomom psihoterapije (ECP), WGI supervizor i članica Učiteljskog vijeća EIRT-a. Zaposlena je u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo ” Dr. Andrija Štampar” u Zagrebu i u savjetovalištu za poremećaj prehrane i pretilost. Kao školski doktor ima dugogodišnje iskustvo u radu s djecom, mladima i njegovih roditelja. U savjetovanju i psihoterapiji bavi se različitim vrstama mentalnih i psihosomatskih poremećaja.

ŽIVANA STEGIĆ

je učiteljica, RT psihoterapeutkinja s certifikatom EAP, članica Učiteljskog vijeća EIRT-a i HURT-a, basic instruktorica WGI s dugogodišnjim iskustvom u poučavanju polaznika u edukaciji TI/RT. Ima iskustvo rada u različitim područjima, ponajprije u području odgoja. Psihoterapijom i savjetovanjem bavi se od 2009. Od tada, u suradnji s udrugama i ustanovama te privatnom praksom stječe iskustvo u različitim područjima poteškoća na koje osobe nailaze u svojem životu, u različitim odnosima i područjima.

Planet B – Svijet kroz moje naočale

Koliko ima ljudi, toliko je svjetova i stvarnosti. Kako odnosno čime stvoriti ovaj vlastiti, jedinstveni svijet, život, stvarnost? Što se krije iza ovoga? O čemu govorimo kada govorimo o našem tumačenju svijeta i što naša percepcija govori o nama? Odgovore ćemo tražiti na razne načine u interaktivnoj radionici Planet B – Svijet kroz naše naočale.

TADEJA RAJK

socijalna radnica i psihoterapeutkinja realitetne terapije s europskom diplomom psihoterapije (ECP). Realitetnom terapijom se bavi od 2005. godine i ima dugogodišnje iskustvo s klijentima s raznim osobnim problemima, psihičkim tegobama i problemima u odnosima. Pruža individualnu i partnersku psihoterapiju (osobnu i online) u Ljubljani.

PETRA CVEK

andragog, HSE Coach i psihoterapeut realitetne terapije s europskom diplomom psihoterapije (ECP). Od 2016. godine nudi osobno savjetovanje i edukaciju iz područja osobnog rasta, a od 2019. i psihoterapiju. Ima iskustva s klijentima koji se susreću s raznim osobnim problemima, problemima u vezi i psihičkim poteškoćama. Pruža individualnu i partnersku psihoterapiju online ili osobno u Celju i Kranju. U svom radu kombinira realitetnu terapiju s drugim načinima samopomoći – NLO, HSE, Brainspotting.

Muke po psihoterapeutu

Cilj radionice je osvijestiti izazove u psihoterapijskom radu sa “zahtjevnim” klijentima. Tko su zahtjevni, teški klijenti za nas psihoterapeute? Što i kako radimo s takvim klijentima? Gdje pronalazimo podršku kada se suočavamo sa izazovima? Koliko smo usamljeni su svom radu? Neka su od pitanja na koja ćemo pokušati odgovoriti.

Radionica je osmišljena kao svojevrsna intervizijska grupa.

NINA HRENIĆ

Profesor psihologije, psihoterapeut realitetne terapije, predsjednica Sekcije za psihoterapiju HURT-a, zadnjih 13 godina radi u svojoj privatnoj psihološkoj praksi u Koprivnici.

Prtljaga prošlosti – “bolest” sadašnjosti

Kakvu veliku ulogu igra naš unutarnji svijet dok se svakodnevno usklađujemo sa svijetom oko nas! Jesmo li i u kojoj mjeri svjesni vlastitog unutarnjeg svijeta? Koliko i kada upoznajemo svoj unutarnji svijet ili kada nam je to zaista bitno? Bolest je često okolnost kroz koju imamo priliku shvatiti da je to naš najbolji pokušaj pomirenja vlastitog svijeta s vanjskim svijetom. Iako bolno. Uvjerenja shvaćena kroz koncept holističkog ponašanja mogu se promatrati kao prtljaga ili kao svijest pojedinca. Kroz iskustvo iz prvog lica provjetrit ćemo prtljagu prošlosti, osvijestiti svoj unutarnji svijet i kroz osvješćivanje djelovati kao prevencija bolesti ili čak izliječiti zarobljenost.

BARBARA KRNC

pedagoginja i sociologinja, psihoterapeutkinja realitetne terapije s europskom diplomom psihoterapije (ECP). Coach. Članica Učiteljskog vijeća Europskog instituta za realitetnu terapiju i suosnivačica Instituta. U kontekstu psihoterapijskih edukacija radi kao učiteljica-trenerica, supervizorica kliničke prakse i terapeutkinja za osobno iskustvo. Ima terapijsko i savjetodavno iskustvo s obiteljima, partnerskom terapijom, obrazovnim i mentalnim zdravstvenim problemima. Posljednjih 12 godina radi u privatnoj ordinaciji u Kopru.

Oblikovanje razumijevanja klijentovih tegoba

Formulirati ćemo poteškoće jednog klijenta u dvije različite grupe, zatim ćemo razgovarati o sličnostima različitostima formulacije i obrazložiti svoje razumijevanje.

DUBRAVKA STIJAČIĆ

Učiteljica RT/TI, psihoterapeutkinja realitetne terapije s europskom diplomom psihoterapije (ECP), Senior edukatorica EIRT-a, supervizorica i mentorica i osobni terapeut.

Dugogodišnje iskustvo rada na psihijatriji kao voditeljica Centra za psihosocijalne metode liječenja. Vodila treninge socijalnih vještina, grupne i individualne psihoterapije sa osobama sa različitim psihijatrijskim dijagnozama.

Predsjednica Hrvatske udruge za realitetnu terapiju (HURT).

U svom filmu

U kojem sam ja filmu? Kakav scenarij stvaram? Koju ulogu igram?

Kako doživljavam sebe? Po čemu sam jedinstven/a? Koji su moji potencijali, kvalitete? Što očekujem od sebe? Kako percipiram druge ljude i životne okolnosti – scenografiju? Što kada mi životne okolnosti »ne idu na ruku«? Pretvaram li ih u svoje pobjede ili poraze? Kako to povezujem s uvjerenjima? Koliko mi moj put samospoznaje pomaže u radu s klijentima?

Na ovoj ćemo se radionici, uz igru i zabavu, baviti sobom – promišljati o sebi i »svom filmu«, osvještavati uvjerenja koja su u osnovi stvaranja »scenarija svog filma«, ali i usklađivati/povezivati sa drugima i »njihovim filmovima«.

IRENA KRAJCAR KOKALJ

psihoterapeut RT s Europskom diplomom iz psihoterapije. Senior instruktorica WGI. Veći dio profesionalnog života bavi se savjetovanjem u sustavu socijalne skrbi. Zadnjih petnaest godina zaposlena u Obiteljskom centru u Puli gdje svakodnevno provodi individualno, partnersko i obiteljsko savjetovanje. Poučavanjem teorije izbora bavi se kroz edukaciju kao supervizor i instruktor, te kroz organiziranje i vođenje radionica za djecu, mlade, roditelje i druge skupine.

JASNA SLOKOVIĆ

učitelj EIRT-a, psiholog i psihoterapeut s Europskom diplomom iz psihoterapije. Dio profesionalnog života radi u školstvu baveći se savjetovanjem, te kao vanjski suradnik-psihoterapeut, trenutno u gradskim savjetovalištima u Pazinu i Buzetu. Poučavanjem teorije izbora bavi se kroz edukaciju kao supervizor, te u različitim područjima življenja – roditeljstvo, brak, odgoj.

ANA IVANČAN

soc. pedagoginja i rehabilitatorica. Posjeduje dugogodišnje iskustvo radeći u sustavu odgoja i obrazovanja, vodeći treninge i edukacije učitelja, ravnatelja i stručnih suradnika. Član je Učiteljskog vijeća HURT-a i EIRT-a. Posjeduje Europsku diplomu iz realitetne terapije – psihoterapije, (EAP). Bavi se individualnim i partnerskim savjetovanjem, vođenjem grupa i edukacijom drugih profesionalaca, radeći kao edukator i psihoterapeut. Također posjeduje certifikat u Neurolingvističkom programiranju (NLP) na master razini te bazično obrazovanje u području Mindfulnessa.

MARIJANA RAJČEVIĆ KAZALAC

psiholog od 2007., stalno zaposlena u Savjetovalištu za djecu, mlade, brak i obitelj u Poreču, psihoterapeut realitetne terapije od 2019., supervizor WGI i EIRT, član Učiteljskog vijeća EIRT.

Terapijski ugovor

Na radionici ćemo podijeliti iskustva o upotrebi terapijskih ugovora u radu s našim klijentima. Kroz raspravu ćemo se dotaknuti niza pitanjima među kojima i to jesu li terapijski ugovori nužni, trebamo li ih, čemu uopće služe, da li ih i koliko koristimo, preferiramo li usmenu ili pismenu formu, te na kraju što o svemu ovome kaže EAP.

IVICA MILANJA

siholog i psihoterapeut. Tijekom 20-ak godina radio je u sustavu školstva i visokom obrazovanju, surađivao s ustanovama u sustavu socijalne skrbi, penalnom sustavu te civilnim sektorom. Završio je niz edukacija iz područja psiholoških i psihoterapijskih tretmana – između ostalog realitetnu terapiju, ekspresivnu art terapiju i EMDR.

Posljednjih godina terapijske usluge nudi odraslim pojedincima i parovima kroz privatnu terapijsku praksu.

Upotreba različitih terapijskih tehnika u radu s klijentom: prikaz slučaja

Kako bismo bolje „doskočili” različitim klijentima (a ponekad i istom klijentu u različitim stadijima terapije), dobro je pri ruci imati različite alate. Na primjeru rada s ovim klijentom imat ćemo priliku vidjeti na koje je načine terapeut pristupao i istraživao sadržaj koji je klijent na terapiji nudio te kako se terapija razvijala.

IVICA MILANJA

psiholog i psihoterapeut. Tijekom 20-ak godina radio je u sustavu školstva i visokom obrazovanju, surađivao s ustanovama u sustavu socijalne skrbi, penalnom sustavu te civilnim sektorom. Završio je niz edukacija iz područja psiholoških i psihoterapijskih tretmana – između ostalog realitetnu terapiju, ekspresivnu art terapiju i EMDR.

Posljednjih godina terapijske usluge nudi odraslim pojedincima i parovima kroz privatnu terapijsku praksu.

Teorija promjene

Kako dolazi do promjene u našem ponašanju? Što je to što nas navodi na promjenu? Frustracija, percepcija, samoprocjena? Postoji li neki siguran put promjene ili je ona individualna, za svakoga drugačija? Što joj je zajedničko? Kada svjesno i namjerno činimo promjenu? Što je iskustvena provjera u kontekstu realitetne terapije?

O tome i drugim temama, kroz vježbe i teoriju razmatrati ćemo i promišljati što nas dovodi do promjene i kako te spoznaje mogu biti korisne tijekom edukacije kao i u radu s klijentima.

ANA IVANČAN

socijalna pedagoginja i rehabilitatorica. Posjeduje dugogodišnje iskustvo radeći u sustavu odgoja i obrazovanja, vodeći treninge i edukacije učitelja, ravnatelja i stručnih suradnika. Član je Učiteljskog vijeća HURT-a i EIRT-a. Posjeduje Europsku diplomu iz Realitetne terapije – psihoterapije, EART, te EAP. Bavi se individualnim i partnerskim savjetovanjem, vođenjem grupa i edukacijom drugih profesionalaca, radeći kao edukator i psihoterapeut. Također posjeduje certifikat u Neurolingvističkom programiranju (NLP) na master razini te bazično obrazovanje u području Mindfulnessa.

JOSIPA VUČICA

socijalni pedagog, RT psihoterapeut, supervizor WGI, član EIRT-a i HURT-a. Posljednjih devet godina radi u nevladinoj organizaciji MoSt (Split, Hrvatska) na području savjetovanja i edukacije djece, mladih i njihovih obitelji. Uživa u radu s ranjivim skupinama mladih i razvoju programa za prevenciju bihevioralnih, mentalnih i emocionalnih problema kod djece i mladih

Povoljno iskustvo kao izvor učenja

Povoljna iskustva sastavni su dio željenog osobnog unutarnjeg svijeta kvalitete i jedna su od smjernica našeg ponašanja, jer svoj stvarni svijet neprestano nastojimo što više približiti osobnom svijetu kvalitete.

Pitanje je, jesmo li više fokusirani na negativna ili na pozitivna iskustva u našim životima, jer ima mnogo ljudi koji vjeruju da su najviše naučili kada su doživjeli nešto posebno loše. Nije ni čudo što se problemi u novije vrijeme pretvaraju u izazove, što znači da je negativno iskustvo izvor učenja. Kako razmišljamo o pozitivnim iskustvima? Obraćamo li više pozornosti na pogreške ili na dobre rezultate za nas? Provodimo li više vremena razmišljajući o svojim pogreškama ili o svojim postignućima? Da li još uvijek, iako ne živimo u savani i ne napadaju nas divlje životinje, više pažnje posvećujemo problemima nego uspjesima? Imamo li naviku pokušavati produbiti svoje razumijevanje povoljnog iskustva putem namjerne samoprocjene?

Naš razgovor će biti o ovome i više. Radujem se našim pričama.

DARJA MATIČETOVA

sveučilišna diplomirana pedagoginja i psihologinja. Njezino profesionalno iskustvo kreće se od predškolskog do srednjoškolskog obrazovanja kao savjetnica i učiteljica psihologije. Bila je i učiteljica u Pedagoškom zavodu Logatec i savjetnica u Savjetovalištu u Kopru.

Ona je WGI supervizorica i psihoterapeutkinja s europskom diplomom te specijalistica Specijalističkog studija supervizije na Pedagoškom fakultetu u Ljubljani. Sada je u mirovini, ali i dalje radi na području supervizije i psihoterapije.

Svijest o promjeni dobrobiti u terapeutskom procesu

U terapeutskom procesu ključno je razumijevanje svrhe djelovanja, jer klijent time postaje svjestan svojih uvjerenja koja ga motiviraju u njegovom djelovanju. Svjesnošću kako se osjećamo, dolazimo u kontakt s time jesu li naša očekivanja ispunjena ili ne. I osjećaj frustracije i osjećaj zadovoljstva važni su trenuci samosvijesti. Za terapeutski proces važno je da klijent nauči biti svjestan svoje percepcije, koja stvara određeni osjećaj.

Na radionici će sudionici imati priliku osvijestiti vlastitu percepciju i dobrobit u konkretnim ponuđenim situacijama.

MIRJANA PALČIČ BUBNIČ

Socijalni radnik i psihoterapeut s europskom diplomom iz psihoterapije. Supervizor i instruktor Teorije izbora i Realitetne terapije. Direktorica Europskog instituta za realitetnu terapiju i član Učiteljskog vijeća ovog instituta. Ima 25 godina radnog iskustva u Centru za socijalni rad Izola, radeći s osobama s različitim problemima. Posljednjih 12 godina vodi vlastitu psihoterapijsku praksu. Ona je supervizor s licencom Socijalne zbornice Slovenije i InsideOut Coach s licencom Academy of Choice.

Um: Ja – Tko je glavni?

Ponekad se čini da naš mozak i um vuku konce i imaju vlastitu volju. Kao da smo na autopilotu. Pa kako u tom kontekstu razumijemo osobnu odgovornost i slobodnu volju?

Pitanje slobodne volje u središtu je filozofskih, religijskih i etičkih rasprava koje traju više od dvije tisuće godina. Na ovoj radionici upoznat ćemo perspektivu psihologinje i neuroznanstvenice Michaele Gazzaniga te ispitati naše razumijevanje pojma slobodne volje iz perspektive teorije izbora.

JOSIPA VUČICA

Socijalni pedagog, RT psihoterapeut, supervizor WGI, član EIRT-a i HURT-a. Posljednjih devet godina radi u nevladinoj organizaciji MoSt (Split, Hrvatska) na području savjetovanja i edukacije djece, mladih i njihovih obitelji. Uživa u radu s ranjivim skupinama mladih i razvoju programa za prevenciju bihevioralnih, mentalnih i emocionalnih problema kod djece i mladih.

Kad se Kata/Fata po trokutu šeće

Radionica je namijenjena edukantima druge godine. Tokom radionice će se u malim grupama sa edukantima raditi na odlomcima sa sadržajem koje su klijenti davali tokom terapijskih sesija. Zadatak za edukante u malim grupama je da iz ponuđenih odlomaka priča klijenata definiraju uvjerenja, ponašanja, uloge i načine kako su se klijenti usklađivali sa okolnostima u svom životu. Na kraju radionice će svaka mala grupa prezentirati u velikoj grupi glavne tačke diskusije u maloj grupi te će se dati drugim edukantima prilika da postave pitanja ili dodaju svoja razmišljanja.

AIDA GANOVIĆ

RT psihoterapeut sa Evropskom diplomom iz psihoterapije, Supervizorica WGI i članica učiteljskog vijeća Europskog Instituta za Realitetnu Terapiju. Od 1999.godine ima iskustvo individualnog i grupnog savjetodavnog rada, od 2008. godine ima status supervizorice u procesu poučavanja teorije izbora. Od samog osnivanja Udruženja za realitetnu terapiju TI, u Bosni i Hercegovini, članica je upravnog odbora udruženja. Ima završenu trogodišnju edukaciju „Filozofija i metode psihodrame”. Autorica je nekoliko članaka o direktnom savjetodavno individualnom i grupnom radu.

MAJA PERIĆ

psihologinja, vježbenica realitetne terapije pod supervizijom te članica Učiteljskog vijeća EIRT-a. Od 2016. radi u Službi za zapošljavanje Mostar na poziciji psihologa, trenera i savjetovatelja. Nudi usluge individualne i grupne terapije u nekoliko savjetovališnih centara u Mostaru.

ŠTEFANIJA PROSENJAK ŽUMBAR

socijalni pedagog, psihoterapeut i Basic week instruktor. Svoje profesionalno iskustvo stjecala je u sustavu socijalne skrbi i školstva radom s djecom i mladima s poremećajima u ponašanju, te u sustavu policije radeći na poslovima kazneno-pravne zaštite djece i obiteljskog nasilja. Trenutno radi kao psihoterapeut u Savjetovalištu za djecu, brak i obitelj i u savjetovalištu kluba žena liječenih od raka dojke, te kao voditelj programa psihosocijalnog tretmana za počinitelje obiteljskog nasilja. Vodi i zaručničke tečajeve priprave za brak, a bavi se i prevencijom ovisničkih ponašanja te poremećaja u ponašanju.

Članica je nevladinih udruga čiji rad je usmjeren na pružanje pomoći osobama u različitim potrebama.

Demonstracija rada s klijentom

MARIJA POSAVEC

Doktor medicine, psihoterapeut i CT/RT supervizor. Radi kao specijalist školske medicine i voditeljica Savjetovališta za djecu, mlade i roditelje. Članica je upravnog odbora Hrvatske komore psihoterapeuta, te redovito sudjeluje u aktivnostima HURT-a. Ima dugogodišnje iskustvo u psihoterapiji. Područje njezina interesa je lead management.

AIDA GANOVIĆ

ASJA PALINIĆ CVITANOVIĆ

doktor medicine, RT Psihoterapeut s Europskim certifikatom za psihoterapiju (ECP). Ima 38 godina iskustva u savjetovanju i radu sa školskom djecom i njihovim roditeljima, bračnim parovima i braniteljima, kao i s osobama koje boluju od ovisnosti i osobama s određenim psihičkim problemima. Od 2002. godine predaje Teoriju izbora i njezinu primjenu u različitim područjima ljudskog djelovanja (savjetovanje, obrazovanje, menadžment). Aktivno je sudjelovala na brojnim hrvatskim i EU kongresima, konferencijama i seminarima.

Kako sam postao-la što jesam

Kroz rad u malim grupama sudionici će imati priliku stvoriti neka nova iskustva, ali i prizvati neka „stara“ s ciljem da odgovore na pitanja kako dolazimo do svojih specifičnih uputa, koje su temelj za naše sadašnje ponašanje. Kao autopoetski sustavi, mi se razvijamo ponašajući se, ali istovremeno izgrađujemo svoj unutarnji svijet zamjedbi koji čini specifične upute našeg organizma. U grupnoj raspravi nastojat ćemo ponuditi objašnjenja za terminologiju koju koristimo u edukaciji, koja je većini participanata teško razumljiva. Termine kao što su kibernetika prvog i drugog reda, teleologija, epistemologija, kružna uzročnost, negativna povratna sprega i metateorije povezati ćemo s vježbama koje ćemo raditi – odnosno s vlastitim iskustvom participanata.

DANKO BUTORAC

Psiholog i psihoterapeut, trenutno radi u „Obiteljskom centru“ – državnom savjetovalištu u Senju, Hrvatska. U svakodnevnoj praksi radi s pojedincima, parovima, obiteljima i grupama. Kao član učiteljskog vijeća Europskog instituta za realitetnu terapiju uključen je u pružanje programa edukacije – supervizije i podučavanje teorije izbora. Trenutno je predsjednik Europskog udruženja za realitetnu terapiju (EART). Sretno je oženjen i otac petero prekrasne djece.

CVITA VASILIJ STUDAK

Socijalni pedagog, RT psihoterapeut s Europskim certifikatom za psihoterapiju (ECP), supervizor WGI, član EIRT-a i HURT-a. Radi 15 godina u socijalnim službama s djecom i mladima s poremećajima u ponašanju te s njihovim roditeljima. Ima godine iskustva u pružanju psihoterapije za klijente s poremećajima prehrane. Kao član učiteljskog vijeća EIRT pruža programe edukacije, superviziju i terapiju osobnog iskustva. Udata, majka dva dječaka.

NIKOLINA ESSERT

psihologinja, RT psihoterapeutkinja, EIRT supervizorica, članica EIRT-a i HURT-a, članica Učiteljskog vijeća EIRT-a. Zaposlena u vlastitoj privatnoj psihoterapijskoj praksi. Radi s pojedincima, parovima, kao i osobama koje žele unaprijediti svoj odnos s drugima. Ima iskustva u vođenju psihoterapijskih grupa. Posljednjih 7 godina radila je s osobama koje imaju poremećaje u prehrani. Deset godina je radila u predškolskoj ustanovi kao psiholog. Posjeduje višegodišnje iskustvo u području roditeljstva kroz iskustvene i edukativne radionice kao i kroz individualno savjetovanje roditelja. Tajnica Hrvatske psihoterapeutske komore (2019.-2022.)

MIRJANA BELAVIĆ

RT psihoterapeut, psihologinja s iskustvom rada u području školstva i socijalne skrbi, kao vanjski suradnik uključena u projekte nekoliko udruga kao provoditelj individualnog savjetovanja i grupnih radionica. Supruga jednom mužu, mama troje djece, snaha svekrvi u dvorištu.

SILVIJA JURČEVIĆ

magistra psihologije, RT psihoterapeut pod supervizijom. Supruga i majka dvjema djevojčicama.

Živi i radi u Tomislavgradu, zaposlena u Centru za odgoj i obrazovanje djece i mladeži s poteškoćama u razvoju Nova nada, vanjska suradnica Centra za socijalnu skrb i Dječjih vrtića na području Općine Tomislavgrad, te osnivačica i voditeljica nevladine organizacije Edukacijsko savjetodavni centar Magis. Na svim područjima aktivno radi na zaštiti mentalnog zdravlja djece, mladih i obitelji.

Kad se mostovi sruše

Cilj je prepoznati/osvijestiti vlastito razumijevanje partnerskog odnosa (brak, razvod, izvanbračne afere).

Povezati ove pojmove i razumijevanje sa specifičnim uputama te iskustvima koje imamo i društvenim očekivanjima (“okvirima”).

Raspravljati o biranju između uputa i svoje uloge u određenim okolnostima (npr. biranje ostajanja uz drugu osobu unatoč nezadovoljstvu nasuprot prekidu veze). Time dolazimo do osvještavanja uvjerenja vezanih uz partnerski odnos.

Raspravljat ćemo o pitanjima varamo li u aferi drugoga, što je uopće afera, je li “protiv” nekoga ili “za nas”; povezujemo li razvod s vlastitom vrijednosti i “ostavljenosti” – žrtva sam); možemo li izići iz odnosa bez okrivljavanja i dužnosti – imamo li se pravo predomisliti i kakva smo pritom okolnost za drugoga (Jesu li ljudi svjesni posljedice izbora?) Završava li se odnos fizičkom razdvojenosti ili smo mentalno i dalje u odnosu?

Zaključak: što su mostovi i je li prekid braka kraj postojanja, realizacije i partnerskog odnosa (spasonosno je zadržati sliku da smo nekada prije odabrali tog partnera i održavati tu uspomenu bez obzira na iskustvo – povezano s rušenjem vrijednosti – gradimo nove mostove unatoč iskustvu (primjer razvoda i gubljenja partnerske uloge dok i dalje ostaje roditeljska i povezanost s bivšim partnerom). Kakva sam okolnost za sebe – kakav ću most izgraditi sa samim sobom.

Unatoč iskustvu i srušenom mostu s jednom osobom, ne znači da ne možemo graditi nove mostove s možda novim partnerom i održavati most s bivšim.

LJUBICA KRIŠTO

magistra sestrinstva, RT savjetovateljica. Zaposlena je u zdravstvenom sustavu preko 15 godina. Od 2011. radi u Centru za mentalno zdravlje Dom zdravlja Livno. Radi i u savjetovalištu za osobe s mentalnim poteškoćama u Livnu. Certificirana trenerica je iz oblasti mentalnoga zdravlja za u FBIH. Iskustvo u vođenju ljudi stekla je kroz mnogobrojne uloge u bazičnoj ustanovi i kao vanjska suradnica. U svom svakodnevnom radu ima iskustva u vođenju fokus TI grupa sa korisnicima nevladinih udruga s ciljem unaprjeđenja mentalnoga zdravlja pojedinca. U edukaciju se uključuje 2015. godine, u sklopu edukacije završila je i Choice choaching 2018. godine. Aktivno radi na promociji i prevenciji mentalnoga zdravlja na području BIH.

SARA NOVAK

magistra pedagogije i psihoterapuetkinja realitetne terapije pod supervizijom, certificirana miriteljica. Radila kao vanjska suradnica Centra za socijalnu skrb. od 2016. godine zaposlena kao pedagoginja u srednjoj strukovnoj školi. Volonterka Centra za poremećaje hranjenja BEA. U svakodnevnom radu s klijentima ima iskustva s bračnom terapijom, vođenjem grupa podrške za žene i razvedene majke vođenjem škole za roditelje na temeljima TI.

Moje radno vrijeme je gotovo

Vjerujemo da nema čovjeka koji nekad nije izrekao ili čuo rečenice tipa „Moja radno vrijeme je gotovo!“, ili „Družba je družba, a služba je služba!“. No, je li to zaista tako, raskidamo li sa svime što je na poslu onoga trena kada s tog posla odemo? Možemo li zaista razdvojiti družbu i službu? Drugim riječima – koliko naš posao, prvenstveno odnosi s ljudima na poslu kojima smo okruženi veliki dio dana, utječu na naše zadovoljstvo tim istim poslom, a onda i naše zadovoljstvo životom općenito? Može li moje radno vrijeme biti gotovo ako su mi odnosi na poslu nezadovoljavajući? Na ova pitanja pokušat ćemo dati odgovor zajedno s našim sudionicima, te zajednički osvijestiti važnost teorije izbora u preventivnom smislu, s naglaskom na naše radne odnose. Ideja za ovu radionicu potekla je iz informacija o sve većem broju ljudi koji svakodnevno traže pomoć psihoterapeuta zbog teškoća koje doživljavaju na radnom mjestu.

ŽIVANA STEGIĆ IVAS

KATARINA RANA GLUHAN

socijalna pedagoginja, od 2015. godine zaposlena je kao voditeljica Probacijskog ureda Dubrovnik. Kroz svoje radno mjesto susreće se sa ljudima koji manifestiraju različite poteškoće u svom psihičkom funkcioniranju. Kontinuirano se usavršava kroz kraće i dulje edukacije u organizaciji Ministarstva pravosuđa i uprave, od kojih su neke financirane u sklopu europskih projekata. Prethodno radno iskustvo stjecala je kroz odgojno- obrazovni sustav, kao stručni suradnik u osnovnoj školi i dječjem vrtiću, te je aktivno sudjelovala u radu udruge Horizon koja se bavi promocijom i zaštitom mentalnog zdravlja. U tijeku je pisanje završnog rada za stjecanje naziva psihoterapeut realitetne terapije.

MARTINA DUMANČIĆ VRANJEŠ

prof.socijalni pedagog, diplomirala je na Edukacijsko –rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer poremećaji u ponašanju. Od završetka studija radi kao stručna suradnica u OŠ Marina Držića u Dubrovniku. Promovirana je u zvanje mentora 2017. Godine. Voditeljica je Županijskog stručnog vijeća za preventivne programe osnovnih, srednjih škola i učeničkih domova Dubrovačko-neretvanske županije. Aktivno sudjeluje u edukaciji učitelja, stručnih suradnika i pomoćnika u nastavi na županijskoj i državnoj razini. Bila je mentorica je studentima Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta, te studenticama Učiteljskog studija u sklopu kolegija Rane socijalno pedagoške intervencije. Članica je Povjerenstva za ocjenu kvalitete programa /projekata udruga civilnog sektora pri Dubrovačko- neretvanskoj županiji. Članica je Udruge za realitetnu terapiju i Učiteljskog tima realitetne terapije u RH. Tijekom 2022. stekla je certifikat za psihoterapeuta realitetne terapije.

SILVIJA JURČECIĆ

magistra psihologije, RT psihoterapeut pod supervizijom. Supruga i majka dvjema djevojčicama.

Zašto usamljenost boli?

Radionica je namijenjena participantima treće i četvrte godine edukacije. Obzirom na veliki broj participanata 4 voditelja će raditi u 4 manje grupe s nazočnošću voditelja, po principu TI grupe.

Radionica započinje tumačenjem razlike pojmova osamljenost i usamljenost terminologijom teorije izbora te neurobiologijskog tumačenja „boli usamljenosti“. Voditelj pojašnjava na vlastitim iskustvenim primjerima. Nakon toga slijedi iskustvena provjera participanata u TI grupama tijekom koji će osvijestiti svoje percepcije situacija u kojima su imali izabranu percepciju osamljenosti ali ne i usamljenosti, te situacije u kojima se nisu percipirali osamljenima, ali su se percipirali usamljenima. Kako razumiju takve izabrane percepcije? Koje se očekivane percepcije kriju iza?

Slijede primjeri iz kliničke prakse kada su prepoznali ove percepcije. Kako su razumjeli tada, a što bi konfrontirali danas? Kako proizvodimo bol? Kako sve osviješteno ponuditi klijentu?

Na kraju će sudionici moći iznijeti svoje dileme te samoprocjenu uz pitanja: Što sam naučila o sebi? Koje sam novo područje rada na sebi otkrio-la? Kako ću to iskoristiti u radu s klijentima?

ASJA PALINIĆ CVITANOVIĆ

KATARINA RANA GLUHAN

MARTINA DUMANČIĆ VRANJEŠ

prof., socijalni pedagog, diplomirala je na Edukacijsko –rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer poremećaji u ponašanju. Od završetka studija radi kao stručna suradnica u OŠ Marina Držića u Dubrovniku. Promovirana je u zvanje mentora 2017. Godine. Voditeljica je Županijskog stručnog vijeća za preventivne programe osnovnih, srednjih škola i učeničkih domova Dubrovačko-neretvanske županije. Aktivno sudjeluje u edukaciji učitelja, stručnih suradnika i pomoćnika u nastavi na županijskoj i državnoj razini. Bila je mentorica je studentima Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta, te studenticama Učiteljskog studija u sklopu kolegija Rane socijalno pedagoške intervencije. Članica je Povjerenstva za ocjenu kvalitete programa /projekata udruga civilnog sektora pri Dubrovačko- neretvanskoj županiji. Članica je Udruge za realitetnu terapiju i Učiteljskog tima realitetne terapije u RH. Tijekom 2022. stekla je certifikat za psihoterapeuta realitetne terapije.

S. DOMINIKA ANIĆ

psihoterapeut pod supervizijom, hospitant za učitelja RT. Održava radionice za ciljane skupine, roditelje, bračne partnere, mlade. Također, na poziv održava tribine i predavanja na teme RT, te radijske intervjue i emisije.

S. MARINELA DELONGA

je časna sestra i radi kao vjeroučitelj u OŠ. U edukaciji Teorije izbora je 23 godine, a 8 godina Učitelj-supervizor WGI. TI je dio njenog života na svim područjima gdje radi (škola, zbor, fokus grupe), gdje svjedoči svoja uvjerenja. Moto po kojem se ravna u životu je “Ponizna ljubav je ono što pokreće svijet!”

Gumica za brisanje

Kad smo bili školarci jako značajan predmet u našim školskim pernicama bila je gumica. Bilo ih je raznih oblika i veličina i pomagale su nam stvaranju nečeg ljepšeg i boljeg u našem radu. Gumicom smo mogli izbrisati sve ono što nam se nije sviđalo, sve što je bilo pogrešno ili nam nije bilo dovoljno dobro da bi se osjećali zadovoljno onim što smo napisali ili nacrtali. Gumica je, na neki čudan način, bila naš bijeg od neuspjeha. I danas nam gumica još uvijek puno znači, bilo da je koristimo rukom brišući po papiru ili mišem brišući na računalu. Za naš doživljaj zadovoljstva i uspjeha važno nam je znati da ono što je pogrešno ili nam nije dovoljno dobro možemo izbrisati i stvoriti nešto bolje, ljepše i smislenije. Gumica nam pomaže da shvatimo da je u našim rukama moć da sve ono što radimo učinimo onakvim kakvim želimo.

A gdje je u svemu ovom Teorija izbora? Kakve nam sve to gumice nudi TI kako bi u svojim životima izbrisali sve ono što nam se čini pogrešnim, sve ono što nas čini nesretnima, sve ono čime nismo zadovoljni i sve ono zbog čega se ne osjećamo važni i uspješni. Kakva je to TI gumica koja nam daje mogućnost da u svom životu uklonimo sve ono što nam nije lijepo i ugodno i umjesto toga stvorimo život kakav želimo. Upustimo se zato u vježbanje korištenja TI gumica kao moćnog sredstva promjena naše percepcije i naših uvjerenja.

ŠTEFANIJA PROSENJAK ŽUMBAR

Članica je nevladinih udruga čiji rad je usmjeren na pružanje pomoći osobama u različitim potrebama.

DAVOR APOSTOLOVSKI

Psiholog, psihoterepeut RT s Europskom diplomom iz psihoterapije i Senior Instruktor WGI. Svoje radno iskustvo stjecao je u sustavu socijalne skrbi i radom u nevladinim organizacijama, vezano uz socijalnu problematiku prognanika, djece i mladih. Radio je i na poslovima psihologa u sustavu zdravstva te školstva. Trenutno radi kao školski psiholog. Također radi kao psihoterapeut i savjetovatelj. Vodi Tečajeve kvalitetnog roditeljstva, te edukacije i treninge iz područja kreativnog mišljenja.

Član je i suosnivač više nevladinih udruga čiji je rad usmjeren ka djeci i mladima. Inovator je i autor većeg broja didaktičkih igara i igračaka.

DENISE VOJVODA SCROBE

je psihoterapeut RT s Europskom diplomom iz psihoterapije, supervizorica WGI i članica učiteljskog vijeća EIRT. Zaposlena je u sustavu socijalne skrbi gdje se bavi savjetovanjem poglavito djece, mladih i njihovih obitelji, partnerskim savjetovanjem, te kao vanjski suradnik -psihoterapeut u savjetovalištu u Down centru u Puli. Poučavanjem teorije izbora bavi se kroz edukaciju kao supervizor, te u različitim područjima življenja–roditeljstvo, brak, odgoj.

BRANKA ANĐUKIĆ

psihoterapeut RT s Europskom psihoterapijskom diplomom, supervisor WGI, članica učiteljskog vijeća EIRTa, ima dugogodišnje iskustvo grupnog i individualnog rada (institucije i NGO) sa ženama i djecom (obiteljsko i ratno nasilje), više od 20 godina radi u Obiteljskom I partnerskom savjetovalištu Plavog telefona.

Kako pripremim prezentaciju za praktikum

U mnogim se djelima nađemo u situaciji da neku temu moramo prikazati ili objasniti. To je posebno često u obrazovanju, gdje i polaznik i nastavnik provode puno vremena u ulozi u kojoj moraju prezentirati temu ili svoje razumijevanje i internalizaciju teme. To vrijedi i za obrazovanje teorije izbora, a sam proces pripreme za izlaganje, kao i samo izlaganje, situacije su učenja u kojima iz vlastitog iskustva učimo osnove teorije izbora.

Na radionici ćemo se susresti s pitanjima:

– Šta je za mene informacija?

– Kada je prezentacija u kojoj sam ja kvalitetan učitelj?

– Šta želim za sebe na prezentaciji koju priprema netko drugi?

– Kojim ciljevima težim kada predstavljam temu drugima?

– Šta očekujem od sebe, a šta od drugih kada sam u ulozi učitelja ili predavača?

– Kako relacijski aspekt utječe na kvalitetu prezentacije?

Predavači su prilikom pripreme izlaganja radili i samoprocjenu, a sudionici će također imati priliku na radionici.

ANA NUŠA KERN

inštruktorica teorije izbora, više od 25 godina ravnateljica je OŠ Preserje kod Radomlja; od 2001. škola je u procesu obrazovanja teorije izbora, a od 2007. ravnateljica je Glasserove kvalitetne škole. Autorica je nekoliko članaka, koautorica udžbenika povijesti i autorica radnih bilježnica povijesti.

RUBEN BELINA

je diplomirani inženjer fizike sa specijalizacijom iz područja obrazovanja fizike. Ima 35 godina profesorskog iskustva u gimnazijama i srednjim školama. U školi radi i kao mentor i nositelj programa Razvijanje pozitivnog samoocenjivanja djece i adolescenata.

Završio je 4-godišnju edukaciju iz teorije izbora na Europskom institutu za realitetnu terapiju (EIRT) te diplomirao 9. prosinca 2020. s međunarodnom potvrdom o osposobljenosti za savjetnika za realitetnu terapiju.

Voditelj je praktikuma u Glasserovoj školi kvalitete OŠ Preserje kod Radomlja i radi kao mentor na 1. godini EIRT-a. Imao je više priloga na Danima Leona Lojka, a vodi i radionice iz teorije izbora u programima daljnjeg obrazovanja i usavršavanja stručnjaka u obrazovanju.